Marko Begović, građanski aktivista:
– Podnio sam krivičnu prijavu protiv NKT zbog slučaja sa ministrom Nikolom Janovićem jer se selektivnim pristupom NKT šalje loša poruka građanima Crne Gore da propisi i mjere ne važe za sve podjednako.
Vic
Dana :)
Odsjeli Mujo i Haso u hotelu i izboli ih komarci.
Žale se oni recepcioneru, a on ih pita:
„Jeste li ostavili upaljeno svijetlo?”
„Jesmo”.
„Zato su i došli”.
Sledeće večeri oni ugase svjetlo i dođu im svici.
„Mujo! Evo ih opet, ali s baterijama!!!”
- Perice, kada je berba jabuka? - pita ga učiteljica. - Pa kada komšija nije kod kuće - odgovara on.
Ljudi i dogadjaji - datum: 2020-07-04IVANA ŽIGON I „KOSOVSKI BOŽURI“ NAPRAVILI SPOT ZA PJESMU KRALJA NIKOLE KAO PODRŠKU SVOJOJ BRAĆI U CRNOJ GORI Ansambl „Kosovski božuri” Riječju i pjesmom „Onamo, `namo” smo sa vamaUčinilo nam se jako važno da baš u ovom trenutku pjesmu „Onamo, `namo” otpjevaju „Kosovski božuri”, rođeni u 15 raznih sela na Kosmetu, koji najbolje znaju koliko je važna za opstanak svih nas odbrana svetinja – rekla je Ivana Žigon
Ivana Žigon je sa ansamblom „Kosovski božuri”, koji vodi već 15 godina zajedno sa nastavnikom muzičkog iz Orahovca, Gavrilom Kujundžićem, napravila spot pjesme kralja Nikole „Onamo, `namo”, kao podršku svojoj braći u Crnoj Gori. Tim povodom je za „Dan” izjavila da „nijedna granica ne može biti prepreka našem vjekovnom zajedništvu”.
– Riječju i pjesmom smo sa vama. Pjesma nema granice: njih ne može zaraziti virus korone. Naročito pjesma „Onamo, `namo” ne zna za međe i svakom riječju poništava priznavanje Kosova. Zato smo je otpjevali kao podršku svojoj braći dokazavši da se naše predanje ne može staviti u karantin, kao da nijedna granica ne može biti prepreka našem vjekovnom zajedništvu – rekla je dramska umjetnica. Pjesmu kralja Nikole obradio je u duhu odbrana svetinja prvak svijeta na harmonici i daroviti mladi kompozitor Predrag Radisavljević, a pjesmu je uveličala svojim glasom i guslarka Bojana Peković. – Posvećujemo ovu pjesmu s ljubavlju narodu Crne Gore koji je ustao u odbranu svoje istorije, svojih junaka i vjere, i mitropolitu Amfilohiju koji je našem ansamblu „Kosovski božuri”, dao ime prije 15 godina, i tako postao naš kum. Nismo tada ni sanjali da ćemo trajati tako dugo i da ćemo postati neraskidiva porodica. Učinilo nam se jako važno da baš u ovom trenutku pjesmu „Onamo, `namo” otpevaju Božuri rođeni u 15 raznih sela na Kosmetu, koji najbolje znaju koliko je važna za opstanak svih nas odbrana svetinja – rekla je Žigon. „Kosovski božuri” koje narod u Crnoj Gori i te kako prati i na internetu i na koncertima, postoji već 15 godina. Ivana ih je okupila dok su bili djeca, a danas oni već imaju svoje porodice. Ansambl „Kosovski božuri” bogatiji je od ove godine za pet novorođenih božura, i na jedinstven način se okuplja kao velika i složna porodica. Ivana Žigon je posvetila prvi balet na gusle „Njegoš nebom osijan”, na 200. godišnjicu rođenja Njegoša, i tako je na veličanstven način proslavljen jubilej najveće ličnosti Crne Gore u Narodnom pozorištu u Beogradu, velikim muzičko-scenskim spektaklom 13. novembra 2013. godine. Ivana Žigon je, to se malo zna, praunuka đenerala Mitra Martinovića, predsjednika Vlade Crne Gore, koji je između ostalog osnovao i prvu oficirsku školu u Crnoj Gori. Ivanina baka Vjera bila je školovana od strane italijanske kraljice Jelene Savojske, a njena majka Jelena do poslednjeg daha živjela je u duhu dostojanstva svoga vaspitanja u porodici, može se reći kraljevskog roda. Jelena Žigon je objavila memoare svoga đeda Mitra Martinovića, a i Ivana Žigon upravo sprema za objavljivanje „Vojnu istoriju Crne Gore” koju je u rukopisu ostavio njen pradjeda Mitar, koji je između ostalog, bio i ministar vojni upravo u trenutku kada Crna Gora prva ulazi u Balkanski rat. – Zahvaljujući upravo predanju u mojoj porodici, imala sam potrebu da obilježim 200. rođendan Njegoša 2013. godine. Inspirisana guslama i guslarkom Bojanom Peković stvorila sam predstavu nalik na „balet na gusle”. Baveći se Njegošem imala sam potrebu i da zapišem svoja zapažanja o guslama i o oru, kao simbolu najuzvišenijeg dostojanstva Crne Gore. Te eseje takođe posvećujem dostojanstvu litija i odbrane svetinja u Crnoj Gori. Tu „tvrđavu nesavitljive uspravnosti”, kako sam oro nazvala u svom eseju, prepoznajemo danas u svakoj litiji, kao što i predanje o čojstvu, ponosu i dostojanstvu osjećamo u smirenosti i odlučnosti ljudi da brane svoje svetinje, a sa njima i sve ono što je Crna Gora gradila od Kosova do Lovćena – zaključila je Ivana Žigon. R.K.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.